Pseudo Foklid

 

Pseudo – Foklide

 

Uvod

1 Foklides, najmudriji od ljudi, predstavlja

2 ove savete Božje po njegovim svetim sudovima, darovima blagoslova.

 

Sažetak Dekaloga (Deset Božijih zapovijesti)

3 ne počini preljuba niti budi istospolnu žudnju.

4 niti namišljaj izdaju i uzdrži svoje ruke od krvi.

5 ne postaj bogat nepravedno, već živi časnim mislima

6 budi zadovoljan sa onim što imaš i uzdržavaj se od onoga šta je drugoga

7 ne izgovaraj laži, već uvijek pričaj istinu.

8 časti Boga najpre, i potom tvoje roditelje,

 

 

Poziv na ptavednost

9 uvijek dijeli pravdu i nemoj da tvoj sud bude pod uticajem milosti

10 Ne odbacuj siromašna nepravedno, ne sudi delimično

11 ako sudiš zlo, naknadno Bog će ti suditi

12 izbegavaj lažnog svedoka, dijeli šta je pravedno

13 gledaj na ostavštinu, i u svemu drži vjeru

14 Daj pravu mjeru, i u velikoj punoj mjeri sve stvari su dobre.

 

15 Ne čini ravnotežu nejednakom, već važi časno

16 ne učini krivokletstvo laganjem, niti nevoljno niti voljno

17 Večni Bog mrzi lažova, tkogod da je koji se zakleo

18 ne kradi seme. Proklet je tkogod ga uzme.

19 daj radniku njegovu platu, ne nanosi bol ubogom.

20 pazi na svoj jezik, drži svoju riječ skrivenom u svome srcu.

21 Niti poželi da činiš nepravdu, niti dopusti drugome da čini nepravdu.

 

Savjet ka milosti

22 daj siromašnom odmah, i ne reci mu da dođe sutra.

23 Moraš napuniti svoju ruku. Daj milostinju potrebitom.

24 Primi beskućnika u svoj dom, i vodi slijepca.

25 sažali se na brodolomnika, jer plovidba je nesigurna.

26 produži svoju ruku onomu ko pada, i spasi bespomoćnoga.

27 Trpljenje je zajedničko svima, život je krug, napredak je nesiguran.

28 Kada imaš bogatstvo, raširi svoju ruku siromašnom

29 Od toga šta ti je Bog dao, daj onome u potrebi.

30 Neka ceo tvoj život bude prost (običan), i sve stvari u skladu

31 ne jedi krvi, uzdržavaj se od onoga što je žrtvovano idolima

32 pripaši mač, ne za prolivanje krvi već za zaštitu.

33 ali da ga ne trebaš uopšte, niti nezakonito niti zakonito

34 jer ako ubiješ neprijatelja, ti prljaš svoju ruku

35 drži se od polja svoga bližnjeg, i ne budi onaj koji prolazi

36 umjerenost je najbolje za sve, i pretjeranost je teška

37 zakonito sticanje je korisno, ali nepravedno stjecanje je loše

38 ne uništavaj plodove koji rastu na zemlji

39 stranci treba da budu držani u jednakoj časti među građanima

41 jer mi svi iskušavamo siromaštvo mnogog lutanja

41 i zemlja nema ništa postojano za ljude.

 

Ljubav ka novcu i njene posljedice

42 Ljubav za novcem je majka svih zala

43 zlato i srebro su uvijek privlačni ljudima

44 zlato, začetnik zla, uništavač života, uništava sve stvari

45 bi li da nisi poželjna nesreća smrtnicima!

46 Zbog tebe tamo su borbe i pljačke i ubojstva,

47 i djeca postaju neprijatelji svojih roditelja, i braća neprijatelji svojih rođaka.

 

Poštenje, skromnost i samokontrola

48 Ne sakrivaj razne misli u svoje srce dok izgovaraš druge.

49 Ne menjaj sebe prema mjestu, kao hobotnica koja se drži za stijenu

50 budi iskren ka svimaa, pričaj šta je iz tvoje duše.

51 Tkogod greši voljno je zao čovek, ali ako tako čini pod prinudom

52 Neću izreći kaznu, jer je svakoga čovjeka namjera što je iskušavano.

53 ne hvalisaj se mudrošću niti snagom niti bogatstvom.

54 Jedini Bog je mudar i močan i u isto vreme bogat u blagoslovima.

55 Ne žalosti svoje srce za davnim gresima

56 jer šta je učinjeno ne može više biti neučinjeno.

57 Ne žuri sa svojim rukama, već zauzdi svoju divlju ljutnju

58 jer često neko ko je zadao udarac nenamjerno učini ubojstvo.

 

 

Umjerenost u svim stvarima

59 Neka tvoje emocije budu umjerene, niti velike niti prekomjerne

60 pretjeranost, čak i dobra,  nije uvijek blagodat smrtnicima

61 i velika raskoš povlači ka neumjerenim željama

62 veliko bogatstvo je uobraženost i raste do drskosti

63 ljutnja koja potkrada uzrokuje uništavajuće ludilo.

64 Bijes je želja, ali gnjev nadilazi ga

63 žudjeti za dobrim stvarima je časno, ali žudjeti za zlim stvarima je prekomjerno

66 usuditi se u lošim stvarima je propast, ali uveliko pomaže čovjek koji radi na dobrim delima

67 Ljubav za časnošću je vrijedno, ali ljubav za strasti podiže sram

68 čovjek koji je previše lakovjeran je zvan glupim među građanima

69 jedi u umjerenosti, i pij i pričaj priče u umjerenosti

69b umjerenost je najbolja od svega, pretjerivanja su teška.

 

 

Opasnost od zavisti i drugi poroci

70 Ne zavidi svojim prijateljima njihova dobra, ne stavljajte zamjerke na njih

71 Oni nebeski se također bez zavisti jedan prema drugom

72 mjesec ne zavidi mnogo jačim zracima sunca

73 niti zemlja nebeskim visinama iako je ispod

74 niti rijeke morima. Oni su uvijek u skladu

75 jer ako je svađa između blagoslovenih, nebesa ne bi stajala čvrsto.

76 Čini samouzdržanje, ali uzdržavaj se od sramnih dela

77 ne čini zlo, već ostavi osvetu pravdi.

78 jer uvjerljivost je blagoslov, ali svađa rađa samo svađu.

79 ne veruj pre brzo, prije nego vidiš tačan kraj

80 dostojno je preteći tvoje dobročinitelje sa još više dobročinstva.

81 bolje je zabaviti goste sa jednostavnim obrokom brzo

82 nego dugo slavlje preko potrebnog vremena.

83 nikad ne budi neumoljiv zajamnik siromašnome

84 iz gnijezda ne treba uzeti sve ptice zajedno

85 već ostavi majku pticu iza, kako bi dobila mlade ponovo

86 nikad ne dopusti onome koji ne zna da sjedi u sudu

87 ne daj sud prije nego čuješ riječ od obje strane

88 mudar čovjek čini mudrost, a drug zanatlija čini zanat

89 uho laika ne može uhvatiti važno učenje

90 za one koji nikad nisu naučili dobre stvari oni ne razumiju

91 ne čini iskoraštavajućim laskavcima tvoje prijatelje

92 jer mnogi su prijatelji pijenja i jela

93 laskaju u vreme kadgod mogu da zasite sebe

94 ali svi su nezadovoljni sa malo i nezasiti sa mnogo

95 ne veruj narodu, čopor je nestalan

96 jer ljudi i voda i vatra se jednako ne mogu kontrolisati.

 

 

Smrt i budući život

97 ne sjedi uzalud do vatre, slabeći svoje srce

98 budi umjeren u svojoj tugi, jer umjerenost je najbolja

99 neka nesahranjeni mrtvi prime njihov udio zemlje

100 Ne kopaj grob pokojnika, niti izlaži suncu

101 šta ne može biti viđeno, da ne raširiš nebesku ljutnju

102 nije dobro razriješiti ljudski okvir

103 jer nadamo se da ostaci otišlog će uskoro doći do svjetla ponovo

104 van zemlje, i potom oni će postati kao anđeli

105 jer duša ostaje neoštećena među preminulima

106 jer duh je zajam od Boga smrtnicima, i njegova slika

107 jer mi imamo tijelo od zemlje, i kad potom mi smo vraćeni ponovo u zemlju

108 mi smo prah, i tad vazduh je primio naš duh

109 kad si bogat, ne budi štedljiv, sjeti se da si smrtan.

110 Nemoguće je uzeti bogatstvo i novac sa sobom u Had

11 svi su kao tijela, ali Bog vlada nad dušama

112 Had je naš večni dom i domovina

113 zajedničko mjesto za sve, siromašne i kraljeve

114 mi ljudi ne živimo dugo već za vreme

115 ali naša duša je besmrtna i živi večno zauvek

 

 

Nestabilnost života

116 Nitko ne zna šta će biti nakon sutra ili nakon časa

117 smrt je nesmotrena za smrtnike, i budućnost je neizvesna

118 Ne daj zlima da te poraze niti zato uzdiži se u uspehu

119 Mnogo puta u životu velika nesreća je došla iznenada

120 samopouzdanima i odpustila zlo uznemirenima

121 prilagodi se okolnostima, ne udaraj protiv vjetra.

 

 

Govor i mudrost, ljudske odlike

122 ne budi lud u svojim mislima u pijančenju se hvališući

123 vežbaj izgovaranje prave reči, koja će uveliko koristiti svima

124 Govor je čovjeku oružje oštrije od železa

125 Bog je dao oružje svakome stvorenju, mogućnost da leti

126 pticama, brzinu konjima, snagu lavovima

127 on je obukao bikove sa njihovim samo rastućim rogovima, on daje žaoku pčelama

128 kako njihova priroda je odbrana, ali govor čoveka je njegova zaštita.

129 Ali govor božanski nadahnutog mudrošću je najbolje

130 Bolji je mudar čovjek nego jaki

131 Mudrost upravlja smjer zemalja i gradova i brodove.

 

 

Izbegavanje zlobnosti (ludosti) i život samouzdržanja i časnosti

132 Nesveto je sakriti zlog čoveka tako da sprečiš da bude doveden na suđenje

133 neko mora vratiti zločinitelju silom.

135 Oni koji su sa zlime često umiru sa njima

135 ne primaj od lopova ukradeno, nezakonit zalog.

136 Oboje su lopovi, onaj koji prima kao i onaj koji krade

137 vrati svakome što zaslužuje , i nepristranost je najbolja na svaki način

138 U početku budi umjeren sa svim stvarima, da na kraju ne padneš kratak

139 Ne uzimaj za sebe od uginule zvijeri obrok za hranu

140 ali ako zvijer tvoga neprijatelja padne na putu,pomozi joj da ustane

141 Nikad ne izlaži lutalicu i grešnika

142 Bolje je da učiniš milost prijatelju umjesto neprijatelju

143 otkinite zlo u pupoljku, i izliječite ranu

144 Sićušnom iskrom zapaljena je nepregledna šuma

145 Drži svoje srce suzdržanim i uzdrži se od sramotnih stvari

146 Bježite od zla glasa; bježite od bezakonitih ljudi

147 Ne jedi mesa koje je rastrgano od divlje životinje, već ostavi ostatke

148 brzim psima. Životinje jedu od životinja.

149 Ne čini napitke, drži se dalje od magijskih knjiga

150 Ne daj ruci nasilja nad nežnom decom

151 Beži razdor i svađa kad rat se približava

152 Ne čini dobra zlom čoveku, to je kao sejanje u more.

 

 

Korisnost rada

153 Naporno radi tako da možeš da živiš od vlastitih sredstava

154 jer svaki besposlen čovjek živi od onog šta njegove ruke mogu ukrasti

155 Zanat održava čovjeka, ali besposlen čovjek je pritisnut glađu

156 Ne jedi ostatke jela drugoga čovjeka

157 već jedi bez srama šta si zaradio sam

158 Ako netko nije učen zanatu, on mora kopati sa motikom

159 Život ima svaku vrstu rada ako si voljan da pomučiš

160 Ako hočeš da ploviš i budeš mornam, more je široko

161 i ako hočeš da obrađuješ zemlju, polja su široka

162 Nema laka rada bez muke, niti za ljude niti za blažene

163 Rad daje veliko povečanje časti

164 mravi napuštajući svoj dom, duboko kriveni pod zemljom

165 dolaze u potrebi za hranom kad polja

166 ispune gumno sa voćem nakon žito što je požnjeveno

167 Oni sami imaju teret od svježe vršene pšenice

168 ili ječma – i uvijek nosač slijedi nosača –

169 i od ljeta žetve oni sakupljaju njihovu hranu za zimu

170 bez umora. Ovaj mali narod mnogo radi

171 Pčele se muče, prelazeći vazduh, radeći savršeno,

172 bilo u pukotini šuplje stene ili u trsci,

173 ili u šupljini starog hrasta, unutar njegovih gnijezda,

174 u roju njihovih hiljadu čelijskih češalja, gradeći sa voskom.

 

 

Venčanje i devičanstvo

175  Ne ostani neoženjen, da ne bi ostao bez imena

176 Daj prirodi dužno njoj, ti također, rodi zauzvrat kao što si bio rođen

177 ne obesčašćuj svoju ženu, prljajući svoju decu

178 jer preljubnički krevet ne donosi sinove nalik tebi

179 ne diraj maćehu, tvoga oca drugu ženu

180 več časti je kao majku, jer ona slijedi stope tvoje majke

181 ne imaj odnos sa robinjama tvoga oca

182 ne prilazi krevetu tvoje sestre, već odvrati se

183 niti idi krevetu žena tvoje braće

184 ne daj ženi da uništi nerođeno dete u njenom stomaku,

185 niti nakon njegovog rođenja da ga baci pred pse i lešinare kao plijen

186 Ne stavljaj svoju ruku na svoju ženu kad je trudna

187 ne odrezuj mladog muškog sposobnost množenja

188 ne traži polno sjedinjenje sa bezumnim životinjama

189 ne sramoti svoju ženu sramnim putevima odnosa

190 Ne sagrešuj sa nezakonitim polnim odnosom granice postavljene prirodom

191 jer čak životinjama nije ugodan odnos muških sa muškima

192 i ne daj ženi da oponaša polnu ulogu muškarca

193 ne predaj u cjelosti neobuzdanu osječajnost prema svojoj ženi

194 jer razvrat nije dobar, već strast uništava sve

195 Voli vlastitu ženu, jer šta je slađe i bolje

196 nego da uvijek žena je ljubazno raspoložena prema njenom mužu i muž prema ženi

197 do stare dobi, bez svađe se odnositi?

198 Nedaj da iko nasilno ima odnos sa devojkom koja još nije zaručena

199 ne dovodi kao ženu u svoju kuću zlu i bogatu ženu

200 jer biti češ rob tvoje žene zarad ruševnog miraza

201 mi tražimo dobre konje i tvrdovrate bikove

202 orače zemlje, i najbolje pse

203 i mi budale ne težimo da oženimo dobru ženu

204 niti žena odbija lošeg čovjeka kad je bogat

205 Ne dodaj brak na brak, nesreću na nesreću

206 niti dopusti sebi svađu sa rođacima oko posjeda.

 

 

Porodični život

207 ne budi grub sa svojom decom, već budi nežan

208 i ako dete ti se suprotstavlja, neka majka smanji svoga sina na mjeru,

209 ili druge starješine porodice ili upravitelji narodni

210 ako dijete je dečak ne daj da mu uvojci rastu na glavi

211 ne pleti njegovu krunu niti križaj čvorove na vrhu njegove glave

212 Duga kosa nije primjerena za dečake, već za pohotne žene.

213 čuvajte mladalački vrhunac života lijepoga dječaka

214 jer mnogi bijesne za odnosom sa čovjekom

215 Čuvaj djevicu u čvrsto zaključanim sobama

216 i ne daj da bude viđena pred kućom do dana vjenčanja.

217 Ljepotu djece je teško njihovim roditeljima čuvati

218 Voli tvoje prijatelje do smrti, jer vjernost je dobra stvar

219 pokaži ljubav svojim rođacima i svetu slogu.

220 poštuj one sa sedom kosom u hramovima i prepusti svoje mjesto

221 i sve povlastice starijim osobama.  Stariji čovjek jednaka silaza

22 i iste dobi tvoga oca daj istu čast.

223 Daj svome robu platu koju ima njegov stomak

224 Odmjeri robu šta je određeno tako da on bude kako želiš

225 nemoj žigosati svoga roba, to ga vređa

226 ne povredi roba ogovarajući ga njegovu gospodaru

227 primi savjet također od razborita roba.

 

Epilog (Završna riječ)

228 Očišćenje je za čistoću duše, ne za tijelo

229 To su tajne pravednosti, živeći tako

230 neka živiš svoj život dobro do praga starosti.